PISANICE ŠIROM SVIJETA

HRVATI ZNAJU ŠTO JE USKRS!

Kad mi Hrvati kažemo "Uskrs" jasno, nam je što ta riječ znači: ustajanje od mrtvih. Upravo ono što se s Isusom dogodilo. Zagonetnija riječ je "Vazam". Ona je tumače jezikoslovci, nastala od staroslavenske riječi "vzeti", jer se na Uskrs nakon korizmenog posta opet uzima meso. Drugi pak misle da je "Vazam" po grčkoj rijeci "azymos" (beskvasni kruh) jer su Židovi o Pashi jeli beskvasan kruh.
Drugi narodi imaju manje razumljive nazive za Uskrs. Na engleskom jeziku Uskrs je "Easter", a slično i na drugim jezicima sjeverne Europe. Taj je naziv po imenu božice Eostre, a njezino ime izvorno znači "proljeće". Postoji i drugo mišljenje: da je naziv blagdana po njemačkoj riječ "ostem" (izlazak sunca). Bilo kako mu drago, sve su to radosne riječi, pune svjetlosti i radosti obnovljenog života.
Ostali europski narodi (Talijani, Francuzi, Španjolci... preuzeli su za Uskrs Židovsku riječ Pasha. l ta riječ je vesela -znači "skakati, plesati", jer su se na blagdan Pasha Židovi s radošću sjećali izbavljenja od egipatskog ropstva.

Običaj uskrsnih jaja potječe iz daleke prošlosti. U mitologijama starih naroda, osobito u Egiptu i Indiji, vjerovalo se da je svemir nastao od golemog jaja pa su od dvije polovice ljuske nastali nebo i zemlja. Jaje je također bilo simbol plodnosti kod mnogih naroda, a već su stari Perzijanci imali običaj bojiti jaja u proljeće. Kršćanima pak, jaje je simbol Uskrsa, jer pokazuje kako je Isus iz groba ustao u vječni život. U prošlosti, tijekom korizme nisu se smjela jesti ni jaja, pa su se zato ljudi dodatno veselili Uskrsu, jer su mogli blagovati pune košare korizmenih jaja!

Mnogo ima običaja u svezi s uskrsnim jajima. Tucanje jaja poznato je u mnogim europskim zemljama. Kome nakon tucanja tvrdo kuhano jaje ostane cijelo ili ma­nje oštećeno dobiva "protivnikovo" jaje.

U Americi su 1810. započela natjecanja u kotrljanju jaja niz brijeg (egg rolling). Nazočna djeca dobi od 3 do 6 godina dobivaju tada za uspomenu lijepo obojena drvena jaja.

U cijelom svijetu poznata su ukrajinska uskrsna jaja. Djeca u toj zemlji s radošću uče kako bojiti "pisanke" (pisanice), pa postaju pravi umjetnici.

Švicarska

Obojena i ukrašena na najrazličitije načine, zakopana u mravinjak ili pod pijesak da bi ljuska ojačala,  jaja se spremaju. za slijedeće igre:
Tucanje:   udaranje vršcima jaja laganim udarcima dok se je­dno od jaja ne razbije. Pobjednik dobije razbijeno jaje.
Kotrljanje jaja niz padinu u rupicu; pobjeđuje jaje koje se unatoč mnogim udarcima ne razbije.
Bacanje jaja na zemlju tako da im vršak ostane čitav.

Francuska

Prigodom, blagdana Uskrsa u Francuskoj .je uobičajeno izmje­njivanje jaja. Taj je običaj nastao u Srednjem vijeku kada, prema propisu Crkve, u korizmi nije bilo dopušteno jesti jaja.
Što dakle raditi s jajima koja su koke snijele kroz Cijelo to vrijeme? Nije preostalo drugo nego sačuvati ih do blagdana Uskrsa, dati ih djeci da ih ukrašuju..

Nastao je običaj, koji je trajao sve do Revolucije, da se kralju Francuske daruje najveće jaje u zemlji, uz raskošne svečanosti, na dvoru. No, kokošje jaje se zamijenilo simboličnim jajetom golemih veličina koje bi ukrasili najbolji zlatari. Iz tog  se  običaja kasnije u narodu razvio običaj darivanja jaja od šećera ili čokolade u koja se stavljaju razna iznenađenja.
Taj se običaj zadržao sve do naših dana.

NJEMAČKA

U mnogim mjestima Njemačke i danas se održavaju, uskrsne predstave čiji se smisao može naći u otklanjanju smrti (često predstavljene strašilom za vrapce koje onda proguta vatra) i radosti zbog buđenja prirode.
Među vjerskim, priredbama osobito su poznate i dojmljive >Pasidonske igre< koje se održavaju u Oberammergauu kako bi se podsjetili na čudo izbavljenja od epidemije kuge početkom 17. stoljeća.Igre se daju svakih deset godina, s brojnim predstavama od svibnja do rujna. Svaka predstava traje osam sati. Više od tisuću stanovnika gradića godinama se priprema za pojedine uloge: učenike, i Isusa, Šimuna Cirenca,. Majke Marije, Veronike, razbojnika. Igrama prisustvuju tisuće gledalaca iz  Njemačke i inozemstva.

POLJSKA

Na sam uskrs  na stolu se uz ukusno pripremljeno meso i kolače nalazi   šareno." uskrsno jaje, tzv.'' PISANKA- ili KRASZANKA.Taj drevni, zanimljivi  živi narodni poljski  običaj proizlazi iz činjenica što su se u davna, vremena jaju pripisivale magične moći: ono je simbol Života, donosilac" dobre   ljetine i dobrog zdravlja.U mnogim kraljevine Poljske ukrašavanje jaja je plod osobite umjetničke sposobnosti žena.
U Velikoj, Poljskoj i u Sleziji (zadržao se običaj da se iz sela u selo pjevajući nosi zelena grana nakićena različitim  ukrasima. U nekim selima uz rijeku. Pilicu idu naokolo posebna kola sa živim pijetlom koji predstavlja dolazak proljeća i jamči dobru ljetinu;

Čehoslovačka

I u  Čehoslovačkoj, za vrijeme uskrsnih blagdana, postoji tradicija ukrašavanja jaja živim cvjetnim  ukrasima. Momci   hvataju djevojke   koje   su   odvažnije, te izađu iz kuće i vode ih do obližnjeg izvora te ih poškrope s nekoliko kapljica vode. One se na to ne vrijeđaju. Prskanje  zapravo znači da će one biti dobre zaručnice.
Uskrsni blagdani, počinju spaljivanjem lutke Cibere od slame i krpa, slične strašilu za vrapce,  koja je vladate čitavom korizmom označujući post i žrtve tog vremenskog razdoblja. Čim se spali nevoljna. Cibera, odmah oživijuje veseli KONC, ugojeni vladar Karnevala, kojega je Cibera lišila vlasti nakon posljednjih karnevalskih veselja i sahranila žalosnim obredom.
Spaljivanje lutke Cibere ujedno znači i kraj zimskog, godišnjeg doba.