Korizmena priča
 
krizni put
Križni put I.
Križni put II.
 
veliki tjedan
Cvjetnica
Muka Gospodnja
Sveto trodnevlje
 
uskrs
Uskrsni simboli
Uskrsne recitacije
Uskrsne priče
Zanimljivosti
 
 
 
NAVIGATOR: Trenutno se nalazite na stranici: POČETNA - MISA - Misna čitanja
     
 
 

Misna čitanja

Nakon molitve dana počinje drugi dio svete Mise: SLUŽBA RIJEČI! Naviještamo riječ Božju Svetoga Pisma Starog i Novog Zavjeta. Usvojili smo običaj, koji su Židovi imali još od davnine; okupljajući se subotom u sinagogama, na čitanju Božje riječi. Isusjetakođerišaousinagoge. SvetiLukaiznosi, kakojeIsusjednogadanaunazaretskojsinagogi, židovskojbogomolji, čitaoitumačioproroštvoizknjigeprorokaIzaije(Lk 4,16).
Za Službu riječi služi povišeni stalak - ambon - blizu oltara. Na njemu stoje knjige, iz kojih se čita. Često je ispred urešen cvijećem! Sa ambona čitači čitaju i svećenik drži propovijed.
Nedjeljna sveta Misa ima tri čitanja i jedan psalam, koji se, po mogućnosti pjeva. Prva dva čitanja su: jedno iz Starog Zavjeta, a drugo iz Novog Zavjeta. (Radnim danom su dva čitanja i psalam.) Treće čitanje uvijek je odlomak iz Evanđelja. Tijekom tri liturgijske godine, koje su označene kao Godina A, B i C, izmjenjuju se važniji odlomci Svetog pisma.

Prvo čitanje

Prvo čitanje se uzima najčešće iz Starog zavjeta. Govori nam o bogatoj povijesti druženja Boga s Izraelskim narodom. Duga je to povijest. Bog je preko proroka govorio: učio, poticao, korio, hvalio, upozoravao... Narod je slušao i na svoj način odgovarao. Nekada vjerno i poslušno, a ponekad se udaljavao od svoga Jahve - Boga. Možemo reći da je to Božja objava čovjeku - ljudima i njihov odgovor. Čitav SZ je priprava za dolazak Isusa Krista. Tek kroz njegovu Osobu možemo bolje razumjeti SZ. Isto tako čitanja iz SZ daju nam priliku boljeg razumijevanja osobe, nauke i djela Isusa Krista.

Psalam

Nismo u crkvi samo da slušamo. U crkvi smo kako bismo molili. Psalam, koji dolazi nakon prvog čitanja, daje nam prigodu razmišljati o svemu što smo čuli.
Što je to psalam? To je pjesma Starog Zavjeta. Biblija je sačuvala 150 psalama u knjizi: Psalmi. Crkva je uvijek molila riječima psalma. To znači, da Stari Zavjet nije zanemaren. Čitamo, molimo, pjevamo, sve u svjetlu Isusa Krista. Najbolje bi bilo, da svi skupa pjevamo psalme. Ako to nije moguće, neka jedan čitatelj ili pjevač to čini, a svi ostali se pridruže pripjevom (antifonom), koji daje smisao toj molitvi.
Često se tužimo da ne znamo moliti. Kako ćemo govoriti Bogu? Naše riječi su nespretne, nevješte. Bog to dobro znade. Zato su psalmi nadahnuta molitva od Boga. Stoga ćemo moliti i psalmima. Psalmi se mogu upotrebljavati ne samo u bogoslužju, nego i u osobnoj molitvi. U psalmima se nalaze hvale, strepnje, zahvalnosti, razmišljanja o životu, klicanje i prošnje.
Moleći riječima psalama, postat ćemo spremniji da izrazimo vlastite molitve. Tako se povezujemo s cijelom Crkvom koja na svim stranama svijeta neprestano moli i slavi Gospodina.

Drugo čitanje

Drugo čitanje uvijek je iz Novog zavjeta. Osim Evanđelja, u Novom zavjetu su i poslanice apostola Pavla, Petra, Ivana, Jakova i Jude, Isusova rođaka. Tu su Djela apostolska i Apokalipsa (Otkrivenje) svetog Ivana.
Sveti Pavao najpoznatiji je glasnik Evanđelja. Osnovao je mnoge Crkve, mnoge kršćanske zajednice u Maloj Aziji (današnja Turska) i u Grčkoj. Na svojim putovanjima, prolazio je gradovima, u kojima je utemeljio kršćanske zajednice, pisao je pisma, poslanice i slao ih zajednicama u kojima više nije mogao biti, da se čitaju. Nije bilo telefona. Vjernici su rado čitali Pavlova pisma i o njima razmišljali. Širili su ih po drugim gradovima, po susjednim mjestima, a dođoše i do nas. Njegova poruka, jer je bio nadahnut Duhom, važi i za nas u 21. stoljeću!

Tišina...

Između Čitanja i Evanđelja predviđen je trenutak tišine, koja se može osmisliti sviranjem orgulja. Tišina i šutnja su potrebne da bi Božja riječ mogla zaživjeti u srcu slušatelja. U tišini može vjernik lakše čuti i odgovoriti Bogu.
U crkvi smo kao u Božjoj školi. Bog drži nastavu, poučava, savjetuje, upozorava. a mi smo njegovi učenici. Zato treba svog božanskog učitelja slušati. Jesmo li bili pažljivi i spremili njegovu riječ u svoje srce, razmišljali o njoj? Još važnije je živjeti kako nas ona uči!

Aleluja

Tijekom cijele liturgijske godine, osim kroz korizmu, za vrijeme svete Mise, pjevamo aleluja kao zahvalu za Božju riječ u čitanjima i kao pripremu za Evanđelje. Riječ "aleluja" doslovno znači: "hvalite Gospodina!> Došla je k nama iz katakomba. Nisu je zaboravili ni u najtežim vremenima nego su je usprkos svemu, odvažno pjevali.

Posljedni u razredu

IvanKrstiteljVianney, budućisvetižupnikArški, imaojekaosjemeništaracvelikihpoteškoćauškoli. Nijeuspijevaorazumjetininajjednostavnijepojmove. Upraviteljisuganekolikoputaslalikući, noonjetvrdoglavoustrajavao. Imaojeveć21godinu, asjediojeuklupisdesetgodinamlađimdječacima.
Jedanodnjih, jedanaestogodišnjak, pomagaomujeuučenju.
IvanVianneybijaševeomazahvalansvommalomučitelju, alipoteškoćesuidaljeostale: nijeshvaćao, nijepamtio, zbuniobiseimucao. Dječaksenasvetopotužioškolskimkolegama. IvanVianneyjetočuo, ustaojeizsvojeklupe, kleknuopreddječakairekao: >Oprostimi, jasamtakoglup<.

Priroda poučava

Nažitnompoljugotovosvisuklasovistajalipognutipremazemlji. Samoihsenekolikouzdizalonauspravnimstabljikamaponositopromatrajućinebo, prolaznikeisvojedrugove.
>Mismonajbolji<, hvalilisusepredsvima. >Miseneprigibamokzemljikaorobovi, midoistavladamoprilikamaidogađajima!Stojeuspravni, naravno... Zatoštosuprazni!<
SamoponizneiotvorenedušemoguprimitiblagoBožjeriječi.

 

Čitanja se uzimaju redovito iz Svetoga pisma Staroga i Novoga zavjeta. Da bi se zajednica što bolje pripravila na slušanje i primanje Božje riječi, sadržane u biblijskim tekstovima, dobro je da nas svećenik ili čitač kratko uvedu u ono što će se čitati. Nekoliko uvodnih riječi pomaže vjernicima bolje razumijevanje Božje poruke.
Kako bismo svojim čitanjem mogli prenijeti poruku i iskustvo vjere koje je sadržano u tekstu, potrebno je da sadržaj teksta najprije osobno >razumijemo<. Stoga treba posebnu pažnju posvetiti pripremi za čitanje na misnim slavljima. Za što bolje i cjelovitije >prenošenje< poruke, osim načina čitanja, vrlo su važni i drugi načini našeg >izražavanja<: mjesto odakle čitamo, način na koji >postupamo< s knjigom iz koje čitamo, izražaj lica, šutnja i sabranost, te cjelokupno naše unutarnje i vanjsko >držanje<.

Dio misnog slavlja


Liturgijska uredba utvrđuje: "Propovijedjediobogoslužjaiveomasepreporučuje" (OURM 41). "Unedjeljeizapovijedaneblagdanenekasedržihomilijanasvimmisamakojeseslaveuzsudjelovanjenaroda. Uostalesedanepreporučuje, naročitoudanedošašća, korizmeivazmenogvremena, iodrugimblagdanimaiprilikamakadnaroddolaziucrkvuuvećembroju" (OURM 42).

 

Zarazgovor:
- Kolikoimačitanjanedjeljomiradnimdanom?
- Štojetopsalam?
- Tkojepisaoposlaniceizakoga?
- Čemušutnjaitišinaubogoslužju?
- Tkosučitačiunašojcrkvi?
- Kakvajepripravaidržanjenašihčitača?
- Zapišiilizapamtijednupobudnumisao
izčitanja!

 

 
     
 
     
     
 
Bl. Alojzije Stepinac
Gospa Lurdska
 
6. SLUŽBA RIJEČI
7. Misna čitanja
8. Evanđelje i prop.
9. Vjerovanje
10. Molitva vjernih