|
| |
|
|
| |
NASTUP |
|
| |
|
|
| |
Nastup liturgijskog čitača je vrhunac njegove službe i plod je cjelokupne pripreme aktivnosti prethodnog rada. Da bi nastup bio što bolji i uspješniji, uvjetovan je strpljivim i sustavnim radom u izobrazbi i kulturi određene kršćanske zajednice. Svaka zajednica odgaja i školuje u svojoj sredini pojedince ili skupine za javni nastup u bogoštovlju. Kakva je župna zajednica, takve će i liturgijske čitače imati. U nastupu se svakog čitača vidi i osjeća rad i nastojanje pojedinog čitača, kao i same zajednice. Uvjeti za uspješan nastup su: vanjski i nutarnji.
Vanjski uvjeti određuju vanjske okolnosti i sposobnosti liturgijskog čitača pri nastupu: glas, držanje tijela, snalaženje u prostoru, artikulacija, kontakt sa slušateljima, tehnika čitanja i sl. Nutarnje okolnosti su zadane nutarnjim datostima: inspiraciju, djelovanjem milosti Božje, nutarnjom snagom, karizmom i dr. Za uspješan nastup čitača je potrebno usklađeno djelovanje i suglasje vanjskih i nutarnjih uvjeta.
Tehnike čitanja ili nastupa se savladavaju upornim radom i vježbanjem prosječnim prirodnim darom. Ti vanjski uvjeti se mogu poboljšati ili pokvariti osobnim zauzimanjem, dok se nutarnji uvjeti stječu karizmatičnim duhovnim rastom i sazrijevanjem. Važno je da čitač živi sa Svetim pismom, da ima posebnu ljubav prema Božjoj riječi, da bude s Božjom riječju povezan molitvom i razmatranjem. Pažljivi slušatelji lako osjete tko živi s riječju Božjom, a tko je samo
prenosi svojim čitanjem. |
|
| |
 |
|
Nastup liturgijskog čitača ne smije biti samo nastup spikera ili interpretatora (prenositelja), već svjedočanstvo navjestitelja i apostola Božje riječi. Svijest da Bog preko čitača govori i svjedoči svojoj zajednici daje posebnu ulogu službi liturgijskog čitača.
Molitva, razmatranje i koncentracija su preduvjeti nastupa liturgijskog čitača. Doći prije mise najmanje desetak minuta i skupiti nutarnju snagu u sabranosti, je od velike važnosti za uspješan nastup. Posvetiti više važnosti nutarnjem, a manje vanjskim uvjetima za nastup. |
|
|
| |
Liturgijski čitač treba zauzeti dolično mjesto u crkvi. Najprikladnije mjesto je u blizini oltara, ambona ili sakristije gdje izravno može pratiti odvijanje liturgijskih čina. Dolazak na mjesto čitanja, kao i odlazak, treba biti što kraći i neprimjetniji. Mjesto čitanja je izdvojeno i vidljivo, izloženo najpovoljnijem pogledu svih prisutnih.
Nastup treba biti odmjeren, odlučan i spontan. Vladanje trenutkom i prostorom se mora osjetiti u prvom trenu. Ne smije se ni u jednom momentu primijetiti kolebljivost i nesnalaženje. Moramo znati zašto smo tu, kome čitamo, što čitamo i zašto čitamo? Kontakt sa slušateljima je pogledom i prepoznavanjem njihovih reakcija, te osluškivanjem atmosfere koja je prisutna. Kad se osjeti da je kontakt prekinut ili da dolazi u pitanje, čitač će određenim potezom ili neprimjetnom promjenom pokušati vratiti prijašnje stanje. |
|
| |
Odmjeren nastup uključuje i razum i srce. Sretna kombinacija razuma i srca dobro će doći u svakom nastupu. Teško je reći ili napraviti granicu gdje započinje jedno, a gdje završava drugo. Dobar i iskusan čitač će to osjetiti i primjeniti u datom trenutku. Nutarnji osjećaj svakog pojedinog čitača će upozoriti na bogatstvo i primjenu svih raspoloživih snaga razumske logike i bogatstva osjećaja.
Javni nastup uključuje svijest o velikoj odgovornosti u vjeru i pomoć milosti Božje. Nutarnju snagu liturgijski čitač crpi ne samo iz svoje duhovnosti, već i djelovanjem snage Božje riječi koja umnaža datu Milost. Pomoć, umnažanje i djelovanje Milosti se prenosi preko čitača na slušatelje i cijelu zajednicu vjernika.
Trenutačno raspoloženje čitača vidno utječe na njegov nastup, kao i na same slušatelje. Kad je čitač raspoložen, veseo i odmoran, to se osjeća kod nastupa. Tko je sklon naglim promjenama ili je vidno neraspoložen, nije dobro da nastupi. Sretna je okolnost gdje župna zajednica ima veći izbor iskusnih i dobrih čitača.
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
| |
|
|
|
|
